Autor: P. B.
Na platou Ferhad-pašine džamije u Banjoj Luci 23. 6. 2026. godine promoviran je roman savremenog bosanskohercegovačkog i bošnjačkog pisca Fajke Kadrića. Riječ je o romanu ”Smajkanov”, koji tematizira jedanaest dana jula u Srebrenici 1995. godine. Roman je objavila Biblioteka ”Behram-beg” iz Tuzle, koja se, zahvaljujući direktoru dr. Ahmedu Hatuniću sve više profilira i kao izdavač vrijednih knjiga i organizator značajnih književnih, kulturnih i obrazovnih događaja.
Organizatori ove promocije bili su Medžlis Islamske zajednice Banja Luka, i Biblioteka „Behram-beg“, uz podršku Muftijstva banjalučkog. Promociji je prisustvovao poštovani muftija banjalučki Ismail-ef. Smajlović.
O romanu su, pored autora, govorili i prof. dr. Mirsad Kunić, jedan od najaktivnijih književnokritičkih poslenika, te dr. Ahmed Hatunić, a moderator je bio profesor i pjesnik Sead Husić.
Prof. dr. Mirsad Kunić u svom je izlaganju govorio o prethodnim romanima Fajke Kadrića, koji su obilježili Kadrićev književni život, s naglaskom na ovaj posljednji roman u kome se, kako kaže prof. Kunić, autor drži centralne teme – proboj i izlazak na slobodnu teritoriju u julu mjesecu 1995. godine. Također, prof Kunić je istakao književni postupak kojim se koristi autor u ovom romanu: „Umijeće pripovijedanja Fajko Kadrić primarno baštini iz usmene tradicije; on je odrastao u okruženju koje je njegovalo tu potrebu usmenoga uma da se svijet obuhvati pričom, jer se tako čini prihvatljivijim, podnošljivim – ja bih to nazvao još i potrebom usmenoga uma za ovladavanje zbiljom.“
Dr. Ahmed Hatunić govorio je i kao izdavač, i kao autor predgovora ovoga romana. Na tom tragu dr. Hatunić je govorio o pogromu Bošnjaka i tematiziranju Genocida u književnosti. Autor Kadrić, istaknuo je dr. Hatunić, ovim se romanom na određeni način vraća vlastitim traumama i rubnim mjestima koja markiraju sami život podrinjskih Bošnjaka. Ovo je roman koji u svom potencijalu i na planu forme i na planu sadržaja govori o teškom iskustvu podrinjskih Bošnjaka, istakao je dr. Hatunić.
Autor Fajko Kadrić govorio je o iskustvu i razlozima pisanja romana.
Zapravo, htijući da neko drugi napiše njegovu priču, autor Kadrić je, ipak, sabrao snage i predočio nam u svom prepoznatljivom pripovjedačkom maniru roman koji duboko zasijeca u bolna i traumatična mjesta Bošnjaka Podrinja. ■
Pročitajte i tekstove: Opština ili općina, Mogu li Pale biti općina, Zamjenički oblik “tko” u bosanskom jeziku, Pravopis i “Republika srpska”, “Hlopta” je rugalica bosanskom jeziku, Bajrami – pisanje i čestitanja, Pisanje Allahovih imena u bosanskom jeziku, Česma – ćesma i džamija – đamija, Pišemo li kako govorimo, Jedemo li kruh ili hljeb i Može li se žensko oženiti i kako se pišu dvostruka prezimena, Grejna sezona ili grijna sezona, Mislite li da se djevojke žȅnē?, Pred kraj školske godine: Prošao s odličnim uspjehom ili prošao odličnim uspjehom, Izgovarate li pogrešno svoje i druga prezimena u bosanskom jeziku, Hvala lijepo i hvala lijepa, Injekcija i konjugacija, Midhat i Subhija.
Zapratite “Bosnistiku” i dijelite tekstove svojim prijateljima: Facebook, Instagram i LinkedIn.
