Piše: Refik BULIĆ
Postojanje ekavizama u govorima Tešnja i Maglaja potvrđeno je još 1897. godine, kada su u organizaciji Zemaljskog muzeja u Sarajevu popunjeni dijalektološki upitnici Pitanja o govoru prostoga naroda. Na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine popunjeno je ukupno 229 takvih upitnika, a u onima koji su popunjeni u Tešnju i Maglaju nalaze se podaci o ekavskim oblicima riječi u govoru stanovnika tih mjesta. Ekavizam u dugim slogovima potvrđen je i u rukopisnoj zbirci narodnih pjesama koje je Salih Mešić sakupio u Tešnju i okolici početkom dvadesetog stoljeća. Ekavsko-jekavski govor tešanjsko-maglajskoga kraja spominjan je u više naučnih i stručnih radova, ali je cjelovit opis ovih govora dat u monografiji Ekavsko-jekavski govori tešanjsko-maglajskoga kraja (R. Bulić, Centar za obrazovanje i kulturu Tešanj, 2013).
Ekavsko-jekavski govor u tešanjsko-maglajskom kraju imaju samo neka bošnjačka mjesta. Stanovnici uočavaju tu osobinu i u tome kraju postoji mišljenje da su ekavizam donijeli učitelji iz Srbije i da se tako raširio u tome kraju. To, međutim, nije tačno jer su ekavizmi postojali u govoru tešanjsko-maglajskoga kraja i prije austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, vremena u kojemu su se počele otvarati narodne osnovne škole. Da su ekavizme donijeli učitelji iz Srbije, onda bi se takva osobina javila i u drugim mjestima u kojima su učitelji bili iz Srbije. Za ilustraciju ekavskog izgovora navodimo samo neke riječi koje su zabilježene u tešanjsko-maglajskom kraju: belo, breg, brest, iscedit, celi, smešno, cepaju, cevi, crep, delili, dete, pre dve godine, gnezdo, grešio, klešta, koren, leha, izlečio, lekovi, lep, lepa, lepo vreme, zalepili, leska, levo, menjat, mešat, nesam, primetila, mleko, umret, odelo, pesak, petao, poreklo, reka itd.
Istraživanja tešanjsko-maglajskih govora završena su prije petnaestak godina. To je bilo krajnje vrijeme da se prikupe sve značajne osobine toga specifičnog dijalekatskog idioma, jer se sa nestajanjem starijeg stanovništva gube i mnoge značajne dijalekatske crte koje su bile odlika njihova idiolekta.
Ekavsko-jekavski govor sličan tešanjsko-maglajskom imaju sela Rajševa kod Teslića i Plahovići kod Kladnja. Osobine plahovićkog ekavizma poznate su naučnoj javnosti od 1981. godine, kada je objavljen rad Slobodana Remetića O još jednom nezapaženom ekavsko-jekavskom bosanskom govoru. Podaci o ekavsko-jekavskom govoru Rajševe nalaze se u jednom Upitniku za ispitivanje bosanskohercegovačkih govora, koji je u tome mjestu popunjen 1978. godine te u jednom izvještaju o dijalektološkim istraživanjima Ivana Brabeca s kraja pedesetih godina proteklog stoljeća. Sličnosti i razlike među bosanskim ekavsko-jekavskim govorima predstavljene su u knjizi Iz bosanske dijalektologije (R. Bulić, PrintCom, Tuzla, 2009).
Osobine ekavsko-jekavskih govora Mrkovića kod Bara opisane su u monografiji Luke Vujovića iz 1969. godine. I ovaj je govor osobina samo bošnjačkog stanovništva toga kraja. ■
Pročitajte i tekstove: Opština ili općina, Mogu li Pale biti općina, Zamjenički oblik “tko” u bosanskom jeziku, Pravopis i “Republika srpska”, “Hlopta” je rugalica bosanskom jeziku, Bajrami – pisanje i čestitanja, Pisanje Allahovih imena u bosanskom jeziku, Česma – ćesma i džamija – đamija, Pišemo li kako govorimo, Jedemo li kruh ili hljeb i Može li se žensko oženiti i kako se pišu dvostruka prezimena, Grejna sezona ili grijna sezona, Mislite li da se djevojke žȅnē?, Pred kraj školske godine: Prošao s odličnim uspjehom ili prošao odličnim uspjehom, Izgovarate li pogrešno svoje i druga prezimena u bosanskom jeziku, Hvala lijepo i hvala lijepa, Injekcija i konjugacija, Midhat i Subhija, Šta se dešava s Dejtonskim sporazumom?, Kako se pišu nazivi knjiga, novina, časopisa i drugih djela, Evo ko je kriv što u Ustavu Republike srpske nema bosanskog jezika, Treba li pisati nulu u datumu?, Pisanje pridjeva na -ski, -čki, -ški, -ćki, Bošnjaci i ekavica.
Refik Bulić redovni je profesor u penziji. Autor je preko sto pedeset naučnih i stručnih radova te sedamnaest knjiga, među kojima su Bosanski pravopis, Bosanski pravopisni priručnik i Rječnik standardnoga bosanskog jezika.
Zapratite “Bosnistiku” i dijelite tekstove svojim prijateljima: Facebook, Instagram i LinkedIn.





