Piše: Refik BULIĆ
Nekada je u našem jeziku postojao i glas jat. Taj se glas u periodu od 13. do 15. stoljeća u nekim govorima zamijenio sa e, u drugim sa i, a u tećim sa ije i je. Govori u kojima je jat zamijenjen sa e nazivaju se ekavskim, oni u kojima je jat zamijenjen sa i ikavskim, a oni sa ije i je od jata nazivaju se ijekavskim. Ekavski govor naziva se i ekavštinom ili ekavicom. Neki bošnjački govori odlikuju se ekavsko-jekavskom zamjenom jata, ali oni osim iste zamjene dugoga glasa jat nemaju nikakvu vezu sa srpskim jezikom.
Ekavski govor odlika je srpskoga standardnog jezika pa se ekavica uvijek povezuje sa srpskim jezikom i njegovim govornicima. S obzirom na to te na počinjene zločine za vrijeme Agresije na Bosnu i Hercegovinu, ekavica postaje etiketa i negativni sud. Tako se zamjena jata, koja je izvršena još prije pet do sedam stoljeća, kroz subjektivne vrijednosne sudove počela povezivati sa zločinima, masovnim grobnicama i genocidom. Ekavice, međutim, ima i među Bošnjacima.
Ekavica među Bošnjacima
Ekavski izgovor Bošnjaci danas doživljavaju kao osobinu standardnoga srpskog jezika, i to srpskog jezika u Srbiji, jer Srbi u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori uglavnom govore ijekavski. Otpor prema ekavskom izgovoru javlja se i kao posljedica spomenutih događaja iz prošlosti, ali i stavova srpskih lingvista o bosanskom jeziku i njegovu nazivu, kao i djelovanju srpskih političara u Bosni i Hercegovini, koji bošnjačkoj djeci u školama u manjem bh. entitetu uskraćuju pravo na naziv bosanski jezik.
Ekavski izgovor, međutim, nije odlika samo srpskoga jezika. Takva zamjena staroga praslavenskoga glasa jat javlja se i u bosanskom jeziku, a ta pojava nema nikakve veze sa srpskim jezikom, iako neki laici to pokušavaju povezati. Ekavska zamjena dugoga glasa jat potvrđena je u bošnjačkin narodnim govorima na više mjesta u Bosni i Hercegovini, ali i izvan nje. Ekavizmi se u tim govorima javljaju samo u riječima u kojima je jat imao dug izgovor, a u riječima u kojima je jat imao kratak izgovor javlja se je kao i u drugim ijekavskim govorima. Tako bošnjački „ekavci“ govore dete, lepo, belo, mleko, ali i djeca, vjetar, sjeme i sl. Takvi se govori nazivaju ekavsko-jekavskim, a uočeni su davno i opisani u literaturi.
Ekavsko-jekavski bošnjački govori nalaze se u tešanjsko-maglajskom kraju, selu Rajševi kod Teslića i Plahovićima kod Kladnja. Također, u literaturi postoje potvrde da je takav govor bio na sarajevskim Bjelavama te u još nekim sarajeskim mahalama, ali je bilo naznaka da bi se takav govor mogao naći i u Srebrenici. Ekavsko-jekavska zamjena jata potvrđena je i izvan Bosne i Hercegovine. Takvu zamjenu ima govor Bošnjaka Mrkovića kod Bara u Crnoj Gori.
Pročitajte i tekstove: Opština ili općina, Mogu li Pale biti općina, Zamjenički oblik “tko” u bosanskom jeziku, Pravopis i “Republika srpska”, “Hlopta” je rugalica bosanskom jeziku, Bajrami – pisanje i čestitanja, Pisanje Allahovih imena u bosanskom jeziku, Česma – ćesma i džamija – đamija, Pišemo li kako govorimo, Jedemo li kruh ili hljeb i Može li se žensko oženiti i kako se pišu dvostruka prezimena, Grejna sezona ili grijna sezona, Mislite li da se djevojke žȅnē?, Pred kraj školske godine: Prošao s odličnim uspjehom ili prošao odličnim uspjehom, Izgovarate li pogrešno svoje i druga prezimena u bosanskom jeziku, Hvala lijepo i hvala lijepa, Injekcija i konjugacija, Midhat i Subhija, Šta se dešava s Dejtonskim sporazumom?, Kako se pišu nazivi knjiga, novina, časopisa i drugih djela, Evo ko je kriv što u Ustavu Republike srpske nema bosanskog jezika, Treba li pisati nulu u datumu?, Pisanje pridjeva na -ski, -čki, -ški, -ćki.
Refik Bulić redovni je profesor u penziji. Autor je preko sto pedeset naučnih i stručnih radova te sedamnaest knjiga, među kojima su Bosanski pravopis, Bosanski pravopisni priručnik i Rječnik standardnoga bosanskog jezika.
Zapratite “Bosnistiku” i dijelite tekstove svojim prijateljima: Facebook, Instagram i LinkedIn.
