Piše: Refik BULIĆ
Jedno od zanimljivih pitanja o ekavsko-jekavskim govorima u Bosni i Hercegovini tiče se zastupljenosti ekavizama u starom sarajevskom govoru, prvenstveno u govoru sarajevskih Bjelava. Uz napomenu o ekavsko-jekavskoj zamjeni jata u govorima Tešnja i Maglaja u uvodnom dijelu Gramatike bosanskoga jezika iz 2000. godine Dževad Jahić piše: „Isti takav refleks sačuvan je i u nekim južnijim govorima istočnobosanskog dijalekta (u govoru Kladnja, Srebrenice i u starom sarajevskom govoru).“
Ovakav je stav prof. Jahić iznosio i u nekim drugim ranijim radovima. Podatke o ekavsko-jekavskoj zamjeni jata u sarajevskim Bjelavama zabilježila je Naila Valjevac u jednom Upitniku za ispitivanje bosanskohercegovačkih govora iz 1983–84. godine. Podatke o tome iznio je i prof. Senahid Halilović u knjizi Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik te Refik Bulić u knjizi Iz bosanske dijalektologije kao i više drugih radova.
Podatke o ekavsko-jekavskom starom sarajevskom govoru objavio je Dalibor Brozović 1961. godine u jednome svome izvještaju o istraživanju govora u srednjoj Bosni. On navodi podatak da se prilikom svojih istraživanja kratko zadržao u Sarajevu jer je htio provjeriti podatke koje je čuo od Sarajlije Seida Traljića iz Instituta JAZU u Zadru. Brozović piše o tome da se Traljić sjeća kako su u vrijeme njegova djetinjstva „pojedine mahale imale vlastite osobine s obzirom na reflekse jata – neke su mahale bile naime većinom naseljene doseljenicima i bilo ih je s pretežno ikavskim govorom. Ali dvije od njih – Arap-mahala i Vrbanjuša – izdvajale su se od ostalih tešanjsko-maglajskim refleksom dete-djeteta. Takav govor više ne postoji, ali stariji ga se sjećaju, a možda bi se tko i našao od staraca da tako govori.“
Podatke o govoru Sarajeva Brozović je sakupio od Saliha Hadžiahmića, o kome je dao sljedeće podatke: „stanuje na Bjelavama, Hadžilojina 19; brico s dozvolom za sunećenje, neškolovan, pismen, govori izrazito sarajevskim m. govorom, m.“. Ovdje prvo m. znači „muslimanskim“, a drugo „musliman“.
Naila Valjevac je 1983. godine na Bjelavama našla Hamdu Bekrića, rođenog 1913. godine i zabilježila od njega primjere sa ekavskom zamjenom jata u dugim slogovima. Taj govor je danas nestao i prava je šteta što stari sarajevski govor nije istražen znatno ranije.
U literaturi postoje podaci da su se Bjelave ranije zvale Bilave, što ne mora biti netačno, ali se samo na osnovu toga podatka ne može govoriti da je stari sarajevski govor bio ikavski. Treba, međutim, znati i podatak da Bjelave spominje Mula Mustafa Bašeskija u Ljetopisu u popisu sarajevskih mahala i pod imenom Nebrdilo Hadži Ali te da Bjelave nisu pod tim imenom zabilježene u turskom Opširnom popisu Bosanskog sandžaka iz 1604. godine. To, naravno, ne znači da naselje tada nije postojalo. ■
Pročitajte i tekstove: Opština ili općina, Mogu li Pale biti općina, Zamjenički oblik “tko” u bosanskom jeziku, Pravopis i “Republika srpska”, “Hlopta” je rugalica bosanskom jeziku, Bajrami – pisanje i čestitanja, Pisanje Allahovih imena u bosanskom jeziku, Česma – ćesma i džamija – đamija, Pišemo li kako govorimo, Jedemo li kruh ili hljeb i Može li se žensko oženiti i kako se pišu dvostruka prezimena, Grejna sezona ili grijna sezona, Mislite li da se djevojke žȅnē?, Pred kraj školske godine: Prošao s odličnim uspjehom ili prošao odličnim uspjehom, Izgovarate li pogrešno svoje i druga prezimena u bosanskom jeziku, Hvala lijepo i hvala lijepa, Injekcija i konjugacija, Midhat i Subhija, Šta se dešava s Dejtonskim sporazumom?, Kako se pišu nazivi knjiga, novina, časopisa i drugih djela, Evo ko je kriv što u Ustavu Republike srpske nema bosanskog jezika, Treba li pisati nulu u datumu?, Pisanje pridjeva na -ski, -čki, -ški, -ćki, Bošnjaci i ekavica, Ekavsko-jekavski govori tešanjsko-maglajskoga kraja.
Refik Bulić redovni je profesor u penziji. Autor je preko sto pedeset naučnih i stručnih radova te sedamnaest knjiga, među kojima su Bosanski pravopis, Bosanski pravopisni priručnik i Rječnik standardnoga bosanskog jezika.
Zapratite “Bosnistiku” i dijelite tekstove svojim prijateljima: Facebook, Instagram i LinkedIn.
